prof. emer. Frano BARBIR
Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split
Power & Energy Masters 2026.:
GDJE JE ZAPELO S VODIKOM?
Vodik se već dulje vrijeme smatra važnom karikom u budućem energetskom sustavu temeljenom pretežno na obnovljivim izvorima energije. Stoga je u okviru Europskog zelenog plana donesena Europska strategija za vodik, a ubrzo nakon toga i Hrvatska strategija za vodik. Međutim uvođenje vodika iz obnovljivih izvora ni u Europi, pa ni u Hrvatskoj, ne ide tako brzo kako je tim strategijama bilo predviđeno.
Odgovor na pitanje gdje je zapelo s vodikom, naravno, nije jednostavan jer se radi o nekoliko čimbenika: od nerealnih očekivanja, u financijskom i u vremenskom pogledu, preko nepostojanja infrastrukture, do otpora ugroženih interesnih skupina.
Stoga valja pokušati raščlaniti i analizirati pojedine čimbenike i odgovoriti na to pitanje.
Životopis
Profesor je emeritus na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za vodikove energetske tehnike, posebice za gorivne članke. Od 1989. godine aktivno je uključen u istraživanja i razvoj gorivnih članaka, radeći u Sjedinjenim Američkim Državama, u tvrtkama (Energy Partners, Proton Energy Systems) i na sveučilištima (Sveučilište u Miamiju, Sveučilište Connecticuta). Vodio je istraživačke i razvojne projekte o gorivnim člancima za američko Ministarstvo energetike (US DoE), američku vojsku, Ford Motor Company, 3M Company itd. Uz to, 2005. - 2007. godine obnašao je funkciju pomoćnika direktora UNIDO-vog Međunarodnog centra za vodikove energetske tehnologije Organizacije Ujedinjenih naroda za međunarodni razvoj (UNIDO) sa sjedištem u Istanbulu (Turska). Jedan je od prvih hrvatskih znanstvenika koji se na otvoreni poziv (nekadašnjeg) Ministarstva znanosti i obrazovanja 'Priljev mozgova' vratio i nastavio znanstveno-istraživačku karijeru u Hrvatskoj. Na FESB-u je osnovao Laboratorij za nove energetske tehnologije, odakle su, između ostalog, proizašli prvi brod - kaić i prvi motorkotač na pogon vodikom u Hrvatskoj. Njegova istraživačka grupa uspješno sudjeluje u europskim projektima iz programa FP7 i 'Obzor2020' kao partner s vodećim europskim institutima i tvrtkama. Autor je ili suautor više od 200 radova o vodiku i gorivnim člancima koji su objavljeni u znanstvenim i stručnim časopisima, knjigama, enciklopedijama i zbornicima radova, a koji su citirani više od 4000 puta što ga čini jednim od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u tehničkim znanostima. Također je suautor sedam američkih patenata na različitim aspektima konstrukcije i rada gorivnih članaka. Autor je knjige 'PEM Fuel Cells: Theory and Practice' koju je izdao Elsevier/Academic Press (2. izdanje, 2013. godine), koja je prevedena na kineski, korejski i farsi i koja se kao udžbenik koristi na sveučilištima širom svijeta. Predsjednik je Hrvatske udruge za vodik, potpredsjednik Međunarodnog udruženja za vodikovu energiju (IAHE) i predsjednik Grupe predstavnika država, savjetodavno-nadzornog tijela pri Zajedničkom poduzeću za gorivne članke i vodik (FCH JU) u Bruxellesu (Belgija).
Ovogodišnje izlaganje:
POREDBENA ISKUSTVA U REGULACIJI TEHNOLOGIJE POLUSAMOVOZEĆIH SUSTAVA U MOTORNIM VOZILIMA
Valja izložiti poredbeni modeli regulacije korištenja naprednih sustava za ispomoć u vožnji motornih vozila te sustava za automatiziranu vožnju motornih vozila. Naglasak je pri tome na američkim i europskim iskustvima u vezi uvođenja i primjene tehnologije na trećoj i četvrtoj razini autonomije (SAE klasifikacija).
Pogledajte ostale ovogodišnje predavače